Ekskluzivni intervju s Lukom Korlaetom - dogradonačelnik Zagreba o obnovi Gornjogradske gimnazije

Prošlo je već više od godinu i pol dana od zagrebačkog potresa nakon kojeg učenici i djelatnici Gornjogradske gimnazije nisu u mogućnosti boraviti u oštećenoj školskoj zgradi na Gornjem gradu. Povratak u obnovljenu školu zakazan je za rujan 2022. godine, no s obzirom na brzinu odvijanja odnosno neodvijanja radova, već je sada očito da do tako ranog povratka gotovo sigurno neće doći. Koji su uzroci sporog odvijanja radova na školi?

- Znate da je vaša škola, Gornjogradska gimnazija, uz još tri u potresu oštećene srednje škole Gimnaziju Tituša Brezovačkog, Prvu ekonomsku školu i ŠPUD pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te tako spada u najvrjednije zgrade. To je načelno odgovor zašto obnova toliko traje budući da su one kao takve podložne posebno opreznom pristupu. Također, školsku zgradu potrebno je obnoviti na takozvanu razinu 3 koja je u statičkom smislu otporna na potrese do 6.0 prema Richteru. Dakle, s jedne strane imamo činjenicu da je škola prostorno oblikovno vrlo vrijedna, a s druge strane imperativ ojačanja na razinu 3. Ti su zahtjevi proturječni i nije ih jednostavno pomiriti. To je komplicirano u projektantskom i izvedbenom smislu, stoga je potrebno i dosta vremena.

Poznato je kako zgrada Gornjogradske gimnazije nosi titulu zaštićena spomenika kulture i time spada u skupinu historicističkih zgrada. Koliko takvo povijesno značenje škole dodatno komplicira plan obnove?

- U jednom je trenutku u Zagreb na zahtjev Ministarstva kulture došlo međunarodno povjerenstvo stručnjaka konzervatora koje je obišlo sve najvrjednije objekte u obnovi pa tako i vašu školu. Zaključili su da projekt prema kojem se dotad radilo narušava prostorno oblikovne karakteristike škole te su uvjetovali da se projekt adaptira ne bi li promjene na obnovljenoj školi bile što manje vidljive. Došlo je do optimizacije projekta te je za novog projektanta angažiran vanjski stručnjak, profesor Berislav Medić koji je napravio i posebnu studiju prema kojoj su se postojeći projekti „pripasali“. Sve je to uzelo vremena i na taj način prolongiralo rok završetka radova, no smatram to dobrim potezom jer bismo u protivnom dobili obnovljenu školu koja ne sliči više na ono što je bila.

Preko gospodina Korlaeta stupili smo i u kontakt s profesorom Berislavom Medićem koji je optimizirao projekt obnove i najbolje je upućen u statičko stanje školske zgrade. Od gospodina Medića saznali smo koji su radovi već provedeni u školi. – Oguljena je žbuka sa svodova i zidova te je čitava škola dovedena u takozvano nulto stanje. Na najviše smo problema naišli u dvorani gdje je zid dosta oštećen pa će trebati betonska obloga koja se neće u velikoj količini trebati koristiti na ostalim zidovima i svodovima. Time će škola uvelike zadržati prijašnji strukturni izgled – rekao je Medić.

Kada je realno moguće očekivati završetak obnove naše škole i povratak učenika u matične školske klupe?

- S obzirom na sve navedeno, rok je promijenjen s rujna 2022. godine na veljaču 2023. godine kad je planiran završetak radova na školi.

Koliko je dosada stajala, a koliko će tek stajati obnova škole?

- Prva faza radova koja je već provedena iznosila je 8 500 000 kuna dok će druga faza stajati 65 000 000 kuna. Treba reći da sredstva stižu iz EU fonda solidarnosti. Jedan od uvjeta Fonda je da zgrada mora biti ojačana na razinu 3 zbog sigurnosti. Dodatni je problem što rok za povlačenje sredstava iz Fonda istječe 30. svibnja 2022. Krenuo je početkom 2021. godine. Zagreb ima 18 mjeseci kako bi potrošio sredstva, i za projekt i za izgradnju do trenutka ključ u ruke. I da nismo u potresu, to je jako kratak rok, a ne smijemo zanemariti ni petrinjski potres te strogi COVID režim. Usmeno nam je obećano da će taj rok biti prolongiran za šest mjeseci, do kraja 2022., što bi bilo izvrsno jer bismo tad stigli završiti obnovu većine škola.

Znamo kako je nakon ovogodišnjih izbora došlo do promjene vlasti u Zagrebu. Koliko politička situacija djeluje na brzinu rješavanja problema oko posljedica potresa i s kojim se preprekama po tom pitanju susrećete?

Prošlo je šest mjeseci od izbora, trebalo nam je da se uhodamo. Kada smo došli na vlast, obnova je već išla svojim tijekom, ostalo je još samo 13 zgrada kojima je potrebna cjelovita obnova. Dolaskom na vlast zateklo nas je dosta loše stanje financijskog proračuna. Osim lošeg financijskog stanja problem nam stvara i činjenica da prijašnja vlast nije sve projekte prijavila Europskoj uniji. Sva obnova išla je iz gradskog proračuna što ga je dodatno oslabilo. Trenutno pokušavamo sve postojeće projekte prijaviti u Europski fond solidarnosti i u Nacionalni program oporavka i otpornosti, za projekte koje Fond solidarnosti ne može riješiti. Iz tog fonda pokušali bismo financirati podove, stropove, žbuku, fasadu, nove instalacije, nova rasvjetna tijela...

Vi ste prije obnašanja funkcije zamjenika gradonačelnika predavali na Arhitektonskom fakultetu, a i sudjelovali ste s Građevinskim fakultetom 2013. godine kao jedan od autora Studija saniranja posljedica potresa. Koliko vam to teorijsko stečeno znanje koristi u današnjoj situaciji gdje ga nažalost trebate koristiti i u praksi?

- Moj prijatelj Josip Atalić i ja zajedno smo davne 2013. vodili jednu zanimljivu studiju. Držali smo zajedničku nastavu za studente Arhitektonskoga i Graditeljskog fakulteta gdje su osim od nas studenti mogli međusobno razmjenjivati razna znanja i vještine. Studija se vodila u sveukupno sedam izdanja, a glavna joj je ambicija bila da se za svaku vrstu instrukcije da prijedlog njezina ojačavanja. Radom na spomenutoj studiji provjerili smo oko 80 posto objekata te je utvrđeno kako sve zgrade građene prije 1963. godine gotovo i nemaju stabilizacijskih elemenata. Analizirali smo grad i napravili simulaciju koja se ispostavila točnom kada je Zagreb 22. ožujka 2020. zadesio potres. Želja projekta bila je ojačanje grada u slučaju potresa, no on nas je nažalost preduhitrio.

Kako ste se Vi osobno snašli u ulozi dogradonačelnika koja sa sobom nosi puno zadataka i veliku dozu pritiska?

- Naporno je i intenzivno, tu smo svaki dan od jutra do mraka. Ta prva godina valjda mora tako izgledati. Zatekli smo ovdje dosta komplicirano stanje i u financijskom i u organizacijskom smislu te smo se ovih prvih šest mjeseci bavili konsolidacijom. Zaista je intenzivno, ali računamo da će tako biti još pola godine. Prva je godina uvijek najzahtjevnija i vjerujem da ćemo onda funkcionirati puno opuštenije.

Najbitnije što smo saznali u razgovoru s dogradonačelnikom Korlaetom koji ste upravo pročitali službeno je otkazivanje plana povratka na Gornji grad početkom sljedeće školske godine. Rok završetka radova prolongiran je na veljaču 2023., ali hoće li to biti i vrijeme povratka u učionice? Odgovor još uvijek ne znamo, ali u nastavku pisanja o ovoj za sve „prognane gornjograđane“ važnoj temi nećemo ga odustati tražiti.

Eva Demović i Luka Tomaš